IEA predviđa da će jezgra budućeg rasta opskrbe električnom energijom biti nuklearna energija, a fokus potražnje bit će podatkovni centri i umjetna inteligencija.

Nedavno je Međunarodna agencija za energiju objavila izvješće „Električna energija 2024″, koje pokazuje da će svjetska potražnja za električnom energijom porasti za 2,2% u 2023., što je niže od rasta od 2,4% u 2022. Iako će Kina, Indija i mnoge zemlje u jugoistočnoj Aziji doživjeti snažan rast potražnje za električnom energijom u 2023., potražnja za električnom energijom u naprednim gospodarstvima naglo je pala zbog usporenog makroekonomskog okruženja i visoke inflacije, a proizvodnja i industrijska proizvodnja također su bili spori.

Međunarodna agencija za energiju očekuje da će globalna potražnja za električnom energijom rasti bržim tempom u sljedeće tri godine, u prosjeku 3,4% godišnje do 2026. Taj će rast potaknuti sve boljom globalnom ekonomskom perspektivom, pomažući i naprednim gospodarstvima i gospodarstvima u nastajanju da ubrzaju potražnju za električnom energijom rast.Posebno u naprednim gospodarstvima i Kini, nastavak elektrifikacije stambenog i transportnog sektora te značajno širenje sektora podatkovnih centara podržat će potražnju za električnom energijom.

Međunarodna agencija za energiju predviđa da bi se globalna potrošnja električne energije u industriji podatkovnih centara, umjetne inteligencije i kriptovaluta mogla udvostručiti 2026. Podatkovni centri značajan su pokretač rasta potražnje za energijom u mnogim regijama.Nakon globalne potrošnje od oko 460 terawatt sati 2022. godine, ukupna potrošnja električne energije u podatkovnim centrima mogla bi dosegnuti preko 1000 terawatt sati 2026. godine. Ta je potražnja otprilike jednaka potrošnji električne energije u Japanu.Pooštreni propisi i tehnološka poboljšanja, uključujući poboljšanja učinkovitosti, ključni su za usporavanje porasta potrošnje energije podatkovnih centara.

Što se tiče opskrbe električnom energijom, u izvješću se navodi da će proizvodnja električne energije iz izvora energije s niskim emisijama (uključujući obnovljive izvore energije poput sunca, vjetra i hidroenergije, kao i nuklearne energije) dosegnuti rekordnu razinu, čime će se smanjiti udio fosilnih goriva proizvodnja energije iz goriva.Do početka 2025. obnovljiva energija će nadmašiti ugljen i činiti više od trećine ukupne svjetske proizvodnje električne energije.Očekuje se da će do 2026. godine izvori energije s niskim emisijama činiti gotovo 50% globalne proizvodnje električne energije.

Godišnje izvješće o tržištu ugljena za 2023. koje je prethodno objavila Međunarodna agencija za energiju pokazuje da će globalna potražnja za ugljenom pokazivati ​​silazni trend u sljedećih nekoliko godina nakon što je dosegla rekordnu razinu 2023. Ovo je prvi put da izvješće predviđa pad globalne potražnje za ugljenom zahtijevajte.Izvješće predviđa da će globalna potražnja za ugljenom porasti za 1,4% u odnosu na prethodnu godinu 2023., premašivši po prvi put 8,5 milijardi tona.Međutim, potaknuta značajnim povećanjem kapaciteta obnovljivih izvora energije, globalna potražnja za ugljenom i dalje će pasti za 2,3% 2026. u usporedbi s 2023., čak i ako vlade ne objave i provedu snažnije politike čiste energije i klime.Osim toga, očekuje se da će se globalna trgovina ugljenom smanjiti kako potražnja bude padala u narednim godinama.

Birol, direktor Međunarodne agencije za energiju, rekao je da se očekuje da će brzi rast obnovljive energije i stalno širenje nuklearne energije zajedno zadovoljiti rast globalne potražnje za električnom energijom u sljedeće tri godine.To je uglavnom zbog velikog zamaha u obnovljivoj energiji, predvođenoj sve pristupačnijom solarnom energijom, ali i zbog važnog povratka nuklearne energije


Vrijeme objave: 2. veljače 2024