Međunarodna agencija za energiju nedavno je objavila izvješće „Električna energija 2024.“ koje pokazuje da će svjetska potražnja za električnom energijom porasti za 2,2% u 2023., što je manje od rasta od 2,4% u 2022. Iako će Kina, Indija i mnoge zemlje jugoistočne Azije zabilježiti snažan rast potražnje za električnom energijom u 2023., potražnja za električnom energijom u razvijenim gospodarstvima naglo je pala zbog sporog makroekonomskog okruženja i visoke inflacije, a proizvodnja i industrijska proizvodnja također su bile spore.
Međunarodna agencija za energiju očekuje da će globalna potražnja za električnom energijom rasti brže u sljedeće tri godine, u prosjeku 3,4% godišnje do 2026. Ovaj rast bit će potaknut poboljšanim globalnim gospodarskim izgledima, što će pomoći i razvijenim i zemljama u nastajanju da ubrzaju rast potražnje za električnom energijom. Posebno u razvijenim gospodarstvima i Kini, kontinuirana elektrifikacija stambenog i prometnog sektora te značajno širenje sektora podatkovnih centara podržat će potražnju za električnom energijom.
Međunarodna agencija za energiju predviđa da bi se globalna potrošnja električne energije u industrijama podatkovnih centara, umjetne inteligencije i kriptovaluta mogla udvostručiti 2026. godine. Podatkovni centri značajan su pokretač rasta potražnje za električnom energijom u mnogim regijama. Nakon što su 2022. godine globalno potrošili oko 460 teravat sati, ukupna potrošnja električne energije u podatkovnim centrima mogla bi doseći preko 1000 teravat sati 2026. godine. Ova je potražnja otprilike jednaka potrošnji električne energije u Japanu. Stroži propisi i tehnološka poboljšanja, uključujući poboljšanja učinkovitosti, ključni su za usporavanje porasta potrošnje energije u podatkovnim centrima.
Što se tiče opskrbe energijom, u izvješću se navodi da će proizvodnja energije iz izvora energije s niskim emisijama (uključujući obnovljive izvore energije poput solarne, vjetroelektrane i hidroenergije, kao i nuklearne energije) dosegnuti rekordnu razinu, čime će se smanjiti udio proizvodnje energije iz fosilnih goriva. Do početka 2025. obnovljivi izvori energije prestići će ugljen i činiti više od trećine ukupne globalne proizvodnje električne energije. Očekuje se da će do 2026. izvori energije s niskim emisijama činiti gotovo 50% globalne proizvodnje električne energije.
Godišnje izvješće o tržištu ugljena za 2023. godinu, koje je prethodno objavila Međunarodna agencija za energiju, pokazuje da će globalna potražnja za ugljenom pokazati silazni trend u sljedećih nekoliko godina nakon što je dosegla rekordnu razinu 2023. godine. Ovo je prvi put da izvješće predviđa pad globalne potražnje za ugljenom. Izvješće predviđa da će se globalna potražnja za ugljenom povećati za 1,4% u odnosu na prethodnu godinu 2023. godine, prvi put premašivši 8,5 milijardi tona. Međutim, potaknuta značajnim širenjem kapaciteta obnovljivih izvora energije, globalna potražnja za ugljenom i dalje će pasti za 2,3% u 2026. u usporedbi s 2023. godinom, čak i ako vlade ne objave i ne provedu snažnije politike čiste energije i klime. Osim toga, očekuje se da će se globalna trgovina ugljenom smanjiti kako potražnja bude padala u nadolazećim godinama.
Birol, direktor Međunarodne agencije za energiju, rekao je da se očekuje da će brzi rast obnovljivih izvora energije i stalno širenje nuklearne energije zajedno zadovoljiti rast globalne potražnje za električnom energijom u sljedeće tri godine. To je uglavnom zbog ogromnog zamaha u obnovljivim izvorima energije, predvođenim sve pristupačnijom solarnom energijom, ali i zbog važnog povratka nuklearne energije.
Vrijeme objave: 02. veljače 2024.
